Osobna zaštita u radiologiji - standardi i specifičnosti

Osobna zaštita u radiologiji

Mr. Sandra Senečić, mr.pharm., AltheaLife International d.o.o.

Osobna zaštita u radiologiji od izuzetno je velikog značaja, zakonski je regulirana, strogo je kontrolirana i evaluirana u certificiranim laboratorijima, a propisana je i redovna kontrola tijekom vijeka korištenja. Uloga specijalista iz područja medicinske fizike je veoma važna u procesu optimizacije i evaluacije proizvoda za osobnu zaštitu od zračenja.

Zakonska regulativa koja se odnosi na zaštitu od zračenja uključuje EU 2016/ 425 – Regulativu zaštitne opreme gdje su propisane obveze proizvođača koje uključuju sadržaj označavanja, kontrolu neovisnih certificiranih laboratorija, te izvještavanje prema prijavljenim tijelima. Direktiva 2013/59/EURATOM propisuje potrebu da se medicinska radiološka oprema nadzire obzirom na zaštitu od zračenja, potrebno je provesti odgovarajuće programe osiguranja kvalitete, procjene doza i provjere aktivnosti. Regulativa IEC (EN) 61331:2014 odnosi se u jednom dijelu na osobnu zaštitu od zračenja te na njezinu učinkovitost. Upravo zbog uvođenja novih bezolovnih materijala metoda testiranja opisana u regulativi IEC 61331-1 bila je nedostatna, te je stoga dr. Heinrich Eder razvio novu metodu koja je bila znatno prikladnija a koju je opisao u svom radu u stručnom časopisu Physica Medica 2017. godine. Razlog ove analize je u činjenici da osobna zaštita bez olova može stvoriti veći udio sekundarnog odnosno raspršenog zračenja. Internacionalni mjerni standard IEC 61331-1:2014 definira IBG metodu (Inverse Broad Beam Geometry) standardnom metodom. Međutim rezultati studije dr. Edera pokazuju smanjenu efikasnost prikupljanja sekundarnog zračenja IBG metodom, te upravo stoga se predlaže BBG metoda (Broad Beam Geometry) kao puno učinkovitija metoda koja osigurava visok stupanj prikupljanja sekundarnog zračenja, kao što je prikazano na Slici 1.

Slika 1.

Zaključak studije je da BBG metoda ispunjava specifikacije IEC standarda te se prihvaća od strane akreditiranih laboratorija i prijavljenih tijela kao metoda testiranja.

Nadalje, sukladno direktivi EN (IEC/CEI) 61331:2014 propisan je stupanj zaštite zaštitnih pregača koji mora iznositi minimalno 0.35mm Pb sa prednje strane dok ostali dijelovi ne smiju imati zaštitu manju od 0.25mm Pb. U praksi se primjenjuje zaštita sa prednje strane koja iznosi 0.5mm Pb u preklopu od dva sloja. Nadalje potrebno je razlikovati muške i ženske modele zaštitnih pregača obzirom na činjenicu da je kod žena veći rizik od lateralnog izlaganja zračenju i veća učestalost tumora dojke, te stoga zaštitne pregače koje koriste žene u tom dijelu moraju biti zatvorenije. Na slici 2 je prikazana razlika izmedju muškog i ženskog modela zaštitne pregače kod ženske osobe.

Slika 2. (Muška pregača na ženskoj osobi i Ženska pregača na ženskoj osobi)

Najčešće korišteni materijali za izradu osobnih zaštitnih sredstava su čisto olovo, olovo kompozitni materijali te materijali koji ne sadrže olovo a na bazi su kositra, antimona, bizmuta i barija, pri čemu svaka skupina ima svoje specifičnosti. Osobna zaštita na bazi olova osigurava odličnu zaštitu, međutim takva je odjeća izrazito teška i nefleksibilna. Materijali koji ne sadrže olovo su lakši i fleksibilniji, medjutim nisu trajni, te ne osiguravaju dovoljnu zaštitu pri nižim i višim kV opterećenjima.

MDT X-RAY je razvio super lagani olovo kompozitni materijal koji osigurava najbolju zaštitu, vrlo je fleksibilan, no izrazito jak i dugotrajan (dodatno pojačan primjenom nano-tehnologije). Ovaj materijal ima dokazana antibakterijska svojstva te je hidrofobnog karaktera. Nadalje, proizvođač daje garanciju da zaštitni materijal neće imati oštećenja u materijalu ili izradi u trajanju od 5 godina.

Zaštita očnih leća je također od velikog značaja te postoje dvije vrste zaštite, zaštitna maska koja pokriva oči i lice te zaštitne naočale. Zaštitna moć koju moraju osigurati zaštitne naočale ne smije biti ispod 0.5 mm debljine olova sa prednje ali i bočnih strana. Ekvivalent olova se određuje primjenom standarda pri čemu je obavezno označavanje standarda kako je prikazano na slici 3.

Slika 3.

Provjera zaštitnih proizvoda za osobnu zaštitu od zračenja od izuzetno je velikog značaja, sukladno zakonskoj regulativi se mora provoditi fluoroskopijom u redovitim vremenskim intervalima (6/12 mjeseci) te je potrebno vođenje evidencije svake inspekcije. Zaštitni proizvodi koji više ne osiguravaju adekvatnu zaštitu moraju se ukloniti iz upotrebe te zamijeniti.

Kako bi se osigurale sve informacije u jednoj bazi podataka, MDT X-RAY je razvio App za Android mobitele. Ova baza podataka koristi RFID (Radio Frequency Identification) tehniku, osigurava pregled svih proizvoda za osobnu zaštitu te može pomoći prilikom planiranja testiranja i potrebne kontrole.

Tijekom intervencijskih postupaka proizvodi za osobnu zaštitu su neophodni, važno je odabrati proizvode koji osiguravaju najviši stupanj zaštite, potrebno ih je redovito kontrolirati te ispravno održavati kako bi što duže ostali u primjeni.